Korištenje po krajnjeg korisnika je krajnje jednostavno te potpuno automatizirano.

Odziv u vremenu kada dođe nalog za obrnutim režimom (potreba za grijanjem PTV kod aktivnog režima hlađenja) je 3 – 5 min.

Da, sustav je jednostavan za primjenu i korisnika

Prije načelne usporedbe cijene koštanja treba naglasiti sljedeće:

• Sustav daje predispoziciju za podno i radijatorsko vodeno grijanje što je u pogledu komfora znatno ugodnija varijanta grijanja od korištenja multi sustava
• Sustav omogućava logičnu i ugodniju distribuciju topline (kod grijanja odozdo prema gore, kod hlađenja obrnuto), što kod principa hlađenja iz jednog uređaja u prostoru nije moguće
• Klasični bojleri s elektro grijačem mogu se uspoređivati na razini manjih potreba (bit je snaga elektro grijača u klasičnom bojleru koji je najčešće snage 2-3 kW te traži svoje vrijeme za grijanje. Kod nešto većih akumulacija tipa 200 ili 300 lit i ovo vrijeme postaje predugo – npr. za zagrijavanje bojlera od 300 lit grijačem snage 3 kW treba više od 5 h, a navedena priključna snaga približna je onoj koju konzumira cijela dizalica topline)

Uzimajući u obzir sve navedeno načelni omjer cijene koštanja „Dizalica topline + namjenski bojler“ / Multi sustav + klasični bojler“ iznosi približno 2 / 1. Eksploatacijski trošak manji je kod varijante s dizalicom topline i namjenskim bojlerom.

Tvornička narudžba s različitom pumpom nije moguća. Zamjena na licu mjesta nije opcija koja je dopustiva u pogledu garancije na opremu, no tehnički je moguća. Pravilno rješenje kod potrebe za savladavanjem većeg otpora je ugradnja hidrauličke skretnice i dodavanja zasebne pumpe u krug potrošača, jer se time, osim na osiguranje protoka utječe i na količinu vode u sustavu čime se dobiva na inerciji i kvaliteti.

Da.

Sustav je već dobavljiv u R32 varijanti za modele do 14 kW. Za veće modele navedeno je za očekivati u 2021. godini.

Ova vrsta edukacije upravo se priprema i bit će ubrzo dostupna za partnere. U međuvremenu smo na raspolaganju za potrebnu pomoć.

Evo kraćeg pojašnjenja terminologije da bi se izbjegla zbrka:

• Hidraulička skretnica je hidraulička prekidna točka u sustavu bez većeg volumena čija je svrha razdvajanje protoka tj. utjecaj na hidrauliku sustava
• Akumulacijski spremnik je spremnik za akumulaciju proizvedene rashladne ili ogrjevne vode kojim se povećava inercija sustava, tj. kojim se umanjuje potreba za učestalim uključivanjem kompresora dizalice topline. Ovaj spremnik može biti ugrađen linijski u sklopu cjevovoda (najčešće povratnog prema dizalici topline) te je tada sastavni dio cirkulacije koju osigurava jedna pumpa, ali i kao hidraulička prekidna točka u sustavu te tada osim funkcije akumulacije ima i funkciju hidrauličke skretnice
• Akumulacijski spremnik u sustavu dizalice topline nije spremnik za akumuliranje sanitarne potrošne vode (bojler) te se ove dvije funkcije ne smiju pomiješati
• Akumulacijski spremnik za skladištenje sanitarne potrošne tople vode ili bojler je spremnik koji nema veze s hidraulikom sustava, već je njegova svrha umanjenje potrebne snage grijača za zagrijavanje sanitarne vode

Minimalni volumen vode u sustavu dizalice topline određuje se u funkciji minimalnog stupnja regulacije kapaciteta koji je sustavom moguće osigurati, a u svrhu izbjegavanja prečestog paljenja kompresora. Kod on-off kompresora ovo se postiže povećanjem inercije sustava, a kod uređaja s više kompresora ili kod uređaja s regulacijom broja okretaja kompresora utjecajem na minimalni kapacitet sa kojim uređaj može raditi. Npr. kod uređaja s jednim on-off kompresorom stupanj regulacije kapaciteta je 100% (radi ili ne radi), kod uređaja sa dva on-off kompresora 50%, a kod uređaja sa regulacijom broja okretaja može biti i 8%. Manji stupanj regulacije kapaciteta znači da uređaj može raditi i s malom inercijom sustava te u tom slučaju povećanje volumena sustava dodavanjem akumulacijskog spremnika najčešće nije potrebno. Proizvođači većinom daju podatke o zatijevanom minimalnom volumenu vode u sustavu te je potrebu za dodavanjem akumulacijskog ili inercijskog spremnika u sustav potrebno utvrditi provjerom ukupnog volumena vode koji se nalazi u elementima sustava (cjevovodi, izmjenjivači topline, crpke i sl..). Ukoliko se minimalni volumen vode želi odrediti proračunom također je potrebno koristiti empirijske jednadžbe koje definiraju proizvođači za svoje uređaje.

Na pitanje je većinom odgovoreno u sklopu prethodnog odgovora. Ukoliko se spremnik ugrađuje linijski tada je, radi načina rada automatske regulacije uređaja i logike miješanja različitih potrošačkih utjecaja, kao mjesto ugradnje potrebno odabrati povratni cjevovod.

Prezentacija i snimka cijelog webinara dostavljeni su svim prijavljenima, bez obzira da li su webinar slušali ili ne. Na ovaj način želimo povaćeti interes za stručno komuniciranje posredstvom naših objava i predavanja.

Budući da je u pitanju potreba za definiranjem sustava, a ne samo odabir jedne njegove komponente molim da nas direktno kontaktirate putem maila: antonio.calis@deltron.hr

Rado ćemo pomoći u troškovnoj analizi i definiranju kompleta.

Prezentacija i snimka cijelog webinara dostavljeni su svim prijavljenima mailom.

Sve prezentirane dizalice topline imaju navedeni program i mogu se koristiti za sušenje poda u fazi prije ugradnje završnih podnih obloga.

Univerzalnog odgovora na postavljeno pitanje nema, jer u obzir treba uzeti kvalitetu toplinske izolacije objekta te visinu prostora koji se analizira. Svakako treba razlikovati potrebu za grijanjem od potrebe za hlađenjem koja znatno više varira radi ovisnosti o izloženosti suncu. Kod pojednostavljene varijante odabira dizalice topline za grijanje načelno se može računati s potrebom od 100 -120 W/m2 kod standardne gradnje starosti 10 ili više godina i prosječnom toplinskom izolacijom, odnosno 50 – 70 W/m2 kod novijih gradnji kod kojih su primijenjene izolacije propisane važećim Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije ili njegovom prethodnom inačicom.

Dizalica topline za proizvodnju 1 kWh toplinske energije u sezonskom prosjeku troši cca. 0,22 kWh električne energije.

„Obični“ inverterski split klima uređaj za proizvodnju 1 kWh toplinske energije u sezonskom prosjeku troši cca. 0,28 kWh električne energije.

Centralno grijanje na pelet za proizvodnju 1 kWh toplinske energije u troši cca. 0,22 kg peleta Centralno grijanje na lož ulje za proizvodnju 1 kWh toplinske energije u troši cca. 0,09 kg ekstra lakog lož ulja.

Omjer cijene koštanja 1 kWh bez PDV-a:

Dizalica topline = 0,20 kn/kWh

„Obični“ klima uređaj = 0,26 kn/kWh

Centralno grijanje na pelet = 0,33 kn/kWh

Centralno grijanje na lož ulje =  0,57 kn/kWh

Razlozi za ugradnju dizalica topline u načelu su sljedeći:

• želja za povećanjem komfora grijanja
• mogućnost dobivanja subvencije kada su otvoreni takvi natječaji na razini RH
• mogućnost podmirenja svih potreba (grijanje, hlađenje, PTV) iz jednog izvora
• mogućnost kombiniranja pasivnog i aktivnog vodenog hlađenja u posebno zahtjevnim gradnjama.

Kod korištenja podnog grijanja ono ima prioritet u odnosu na grijanje fan coil uređajima, iako i oni mogu grijati.

U slučaju potrebe za istovremenim hlađenjem jedne od prostorija (moguće u prijelaznim režimima – čest slučaj je ostakljeni dnevni boravak južne orijentacije kod stanova kod kojih su ostali prostori na drugim stranama svijeta) dizalicom topline navedeno nije moguće, te u tom slučaju varijanta sa odvojenom jedinicom za podno grijanje i PTV, te multi sustavom za hlađenje (koji može i grijati prije paljenja podnog grijanja) ima opravdanje.

U pogledu potrošnje energije i početne investicije varijante su približno jednake, ali kod odvajanja multi sustava postoje dvije umjesto jedne vanjske jedinice.

Unutrašnje jedinice kod multi sustava mogu biti sofisticiranije od fan coila.

Odgovor ovisi o željenoj razini komfora, ali se u načelu može računati sa dnevnom potrošnjom od 70 -100 l/korisniku iz koje slijedi potrebna veličina bojlera od cca. 30 – 50 l/korisniku. Ukoliko se želi maksimalno štedljiv sustav koji će PTV grijati u razdoblju niže tarife ili uz potporu solarnih kolektora tada je poželjan odabir akumulacije na gornjoj razini sugeriranih vrijednosti.

Da, za detaljnije komentare molimo direktan kontakt – upit na antonio.calis@deltron.hr

„Split“ varijanta nema vodenih cjevovoda u vanjskom prostoru te je jednostavnija za izvođenje i nema rizika od zamrzavanja zimi. Monoblok varijanta pojednostavljena je za ugradnju te manje troši unutrašnji prostor jer nema unutrašnje jedinice. Kod monoblok varijante postoji vodeni dio sustava izvan objekta te treba paziti na prevenciju zamrzavanja ako se sustav kontinuirano ne koristi zimi, ali zato nema freona u objektu te ne podliježe sigurnosnim ograničenjima vezanima uz količine freona R32 pri ugradnji.

Budući da nije moguć jednoznačan odgovor troškovna analiza bit će predmet zasebnog webinara o kojem ćete biti obaviješteni.

Budući da nije moguć jednoznačan odgovor troškovna analiza biti će predmet zasebnog webinara o kojem ćete biti obaviješteni.

Sustavi s dizalicama topline kompatibilni su s korištenjem solarnih sustava. Budući da dodavanje solara u instalaciju ne utječe na komponenete sustava dizalice topline jer one moraju funkcionirati kao da solara nema, isplativost dodavanja solara na instalaciju dokazuje se za solarni dio instalacije zasebno. Budući da nije moguć jednoznačan odgovor troškovna analiza biti će predmet zasebnog webinara o kojem ćete biti obaviješteni.

Ovisno o tipu i modelu uređaja, većina ih zadržava maksimalnu temperaturu polaza od 60°C do -3°C vanjske temperature.

Može, ako uređaj određeni period (moguće namjestiti na upravljaču) ne dostigne zadanu temperaturu polaza, automatika uređaja pali i booster grijač, kako bi pomogla vanjskoj jedinici.

Postoji izlaz 220 AC, koji zatvara motorni pogon ON/OFF ventila, kada je dizalica topline u modu hlađenja.

Postoji mogućnost Wifi upravljanja pomoću MELCloud za Mitsubishi Electric dizalice topline, kod Gree sustava trenutno mogućnost ima Versati 3 monoblok na R32. 

Ako kod Ecodan dizalica topline imamo kaskadni način upravljanja i ako je samo dio uređaja setiran da priprema PTV, kada sustav ode u PTV one dizalice koje nisu namjenjene za pripremu PTV-a prestat će s radom i neće raditi u funkciji grijanja prostora, neovisno o hidraulici.

Dodatnim električnim grijačem s kojim i kod Gree i kod Mitsubishi Electric upravlja automatika uređaja.

Mitsubishi Electric ima mogućnost kontrole dvije zone, primjera radi podno grijanje i ventilokonvektorsko grijanje i hlađenje. Zona 1 je ona zona koja će u praksi raditi s višom temperaturom, dok zonu 2 automatika dizalice topline regulira preko mješajućeg ventila.

Mitsubishi Electric ima mogućnost paljenja vanjskog izvora topline, recimo plinskog bojlera. Moguće su tri logike rada. Najosnovniji način je odabirom vanjske temperature pri kojoj dizalica prestaje s radom i pali vanjski izvor topline, zatim postoji mogućnost na temelju emisije CO₂ te treći način na temelju isplativosti dizalice topline ili drugog izvora koji kalkulira automatika dizalice topline, a korisnik unosi najosnovnije parametre.

I Mitsubishi Electric i Gree imaju mogućnost kontrole preko kompenzacijske krivulje, za istu nije potrebna nikakva dodatna oprema, ili osjetnici.

Moguće je paliti i gasiti uređaj preko sobnog termostata i za Mitsubishi Electric i Gree. Ovakav način upravljanja se odnosi samo na grijanje prostora, dok priprema PTV-a ostaje neovisna.

Uvrježena praksa minimalne površine zavojnice se dobije jednostavnom formulom 0.15 m2 po kilovatu toplinske snage dizalice topline. Primjer: spremnik PTV-a na koju se spaja dizalica topline snage 10 kW mora imati minimalnu površinu zavojnice 1.5 m2.

Nije moguće.

Moguće je.

Nije moguće voditi pumpu recirkulacije. Potrebno je ugraditi vanjski timer, ili slično, koji nije dio isporuke.

Nema tvornički predviđen priključak, u praksi, ako je potrebno, priključuje se na ulaz hladne vode.

Nema mogućnosti spajanja solara.